DZS: nastavak pada broja zaposlenih u industriji

Bez autora

Apr 05 2010

Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u veljači bio je manji za 0,4 posto prema mjesecu ranije te 8,2 posto u odnosu na veljaču prošle godine. U usporedbi s prosječnim mjesečnim brojem zaposlenih u 2009., broj zaposlenih osoba u industriji u veljači ove godine bio je manji za 6,3 posto. Istodobno je proizvodnost rada u industriji u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje veća za 8,4 posto. Pritom je proizvodnost rada u rudarstvu i vađenju veća je za 0,9 posto, u prerađivačkoj industriji za 8,2 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 5,1 posto. Prema područjima djelatnosti, broj zaposlenih u veljači ove godine prema istom mjesecu 2009. najviše je smanjen u prerađivačkoj industriji, za 8,8 posto. U rudarstvu i vađenju manji je za 7 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,6 posto.

DZS: nastavak pada broja zaposlenih u industriji Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u veljači bio je manji za 0,4 posto prema mjesecu ranije te 8,2 posto u odnosu na veljaču prošle godine, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U usporedbi s prosječnim mjesečnim brojem zaposlenih u 2009., broj zaposlenih osoba u industriji u veljači ove godine bio je manji za 6,3 posto.

Istodobno je proizvodnost rada u industriji u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje veća za 8,4 posto.

Pritom je proizvodnost rada u rudarstvu i vađenju veća je za 0,9 posto, u prerađivačkoj industriji za 8,2 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 5,1 posto.

Prema područjima djelatnosti, broj zaposlenih u veljači ove godine prema istom mjesecu 2009. najviše je smanjen u prerađivačkoj industriji, za 8,8 posto. U rudarstvu i vađenju manji je za 7 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,6 posto.

Među djelatnostima prerađivačke industrije koje imaju nešto veći udio u ukupnom broju zaposlenih u hrvatskoj industriji, pad broja zaposlenih na godišnjoj razini bilježi se, primjerice, u proizvodnji odjeće za 7,4 posto, proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava za 1,4 posto, proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, za 15 posto, proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda za 11,5 posto.

U proizvodnji prehrambenih proizvoda, koja ima najveći udio u prerađivačkoj industriji od 15,64 posto, broj zaposlenih na godišnjoj razini smanjen je 4,3 posto.